O smetnjama spavanja i odmarajućem snu

San je apsolutan preduvjet za tjelesno i duševno zdravlje. Unatoč tome ljudi ga često smatraju manje važnim ili nečim što jednostavno moramo odraditi. Budući da svaki čovjek provede oko jedne trećine svojeg života spavajući, trebalo bi obratiti više pozornosti na njegovu važnost. To se, prije svega, osjeti kada nastupe smetnje spavanja.

San se vrlo dugo smatrao stanjem u kojem se s tijelom ništa ne događa. Tako je prije san često smatran stanjem između života i smrti. U grčkoj antici se na san i smrt gledalo kao na dva brata, a smrt je bila savršen san. Tek je u rimskom carstvu došlo do spoznaje da je san uvjetovan aktivnostima mozga, te da je san vrlo važan za obnovu mozga. Tek s dolaskom snimanja mozga utvrđeno je da se radi o vrlo dinamičnom procesu pri kojem se izmjenjuju pojedinačne, cikličke faze.

U mozgu se odvijaju složeni procesi, ali i pojedinačni organski sustavi mijenjaju se ovisno o fazi spavanja. Osim toga dolazi do jačeg izlučivanja određenih hormona, dok se drugi tijekom spavanja slabije izlučuju.

Postoje mnoge teorije o tome zašto čovjek mora spavati. Neke kažu da se radi o očuvanju energije tijekom sna, ili o obnavljanju organa ili da mozak obrađuje informacije koje je primio tijekom dana. Unatoč svim tim teorijama do danas nije potpuno objašnjeno zašto čovjek spava.

Koliko je redovit i dovoljno dug san važan, spoznajemo tek kada nastupe poremećaji spavanja. Prvo, smanjuje se kvaliteta života, što može našu produktivnost spustiti i za 70 posto. Ukoliko smetnje potraju, vrlo često nastupaju i bolesti. U ekstremnim slučajevima može doći čak i do smrti.

Postoje mnogi uzroci koji utječu na smetnje spavanja. A oni i nisu tako rijetki.
Oko jedne četvrtine ljudi u srednjoj Europi pati, na ovaj ili onaj način od smetnji spavanja. Oko 10 posto stanovništva bori se s kroničnim smetnjama, koje traju dulje od tri mjeseca. Uzroci toga su raznoliki. Tjelesni uzroci kao što bolovi, ili vanjski utjecaji kao npr. rad u smjenama mogu također biti razlog smetnjama kao i psihička opterećenja izazvana stresom, problemima ili psihičkim bolestima.

Nije uvijek potrebno odmah ići liječniku. Okvirno pravilo je: Ne možete tri puta u tjednu zaspati ili u komadu odspavati, ujutro se uvijek vrlo rano budite ili ste stalno umorni? Tada je najbolje da potražite profesionalnu pomoć.

U mnogim drugim slučajevima su kratkoročna opterećenja (Jetlag) ili vanjski faktori (svjetlo) odgovorni za loš san. U takvim slučajevima postoji nekoliko trikova pomoću kojih opet možete normalno prospavati noć.

• Često pomaže ako sami sebi postavimo pitanje, zašto ne možemo spavati. Ključna riječ je higijena spavanja. Je li u spavaćoj sobi dovoljno mirno, gdje stoji televizor, je li soba dovoljno mračna, itd.

• Izbjegavajte stimulativna pića. I alkohol treba izbjegavati. On doduše uspavljuje, ali zatim smeta zdravom snu. Nikotin i kofein treba navečer također izbjegavati. Oni stimuliraju tijelo i teže je zaspati. Mislite i na to, da navečer ne jedete previše. S punim želucem teže se spava.

• Večernji rituali, s kojima se tijelo priprema na odmor mogu činiti čuda. Idite svaki dan spavati u isto vrijeme i prije spavanja imajte uvijek isti ritual.

• Nemojte se baviti nikakvim sportom prije spavanja. Naporna tjelesna aktivnost potiče krvotok i razbuđuje tijelo. Sport je odličan za  smanjenje stresa, ali u kasnim večernjim satima potrebno ga je izbjegavati. Isto vrijedi i za intelektualno naporne aktivnosti. Nemojte razmišljati o problemima ili o nečemu što Vas uzrujava, osim ako ne želite još dugo ležati budni.

• Eterična ulja mogu pomoći. Postoje određena ulja i mješavine koje imaju osobito opuštajuća svojstva i pomažu nam zaspati.