Prehrana i akne – postoji li poveznica?

ponedjeljak, 08. lipnja 2020

Prehrana i akne – postoji li poveznica?

Akne se obično javljaju u tinejdžerskim godinama kada se ljudi ionako bore sa svojim samopoštovanjem. Može li prehrana igrati ulogu u tome, koliko se ozbiljno javlja ova kožna bolest? Pogledajmo to malo detaljnije.

Koji je uzrok aknama?

Kod većine ljudi akne nestaju u kasnim tinejdžerskim ili ranim dvadesetim godinama. Međutim, kod nekih ljudi one mogu biti vrlo uporne ili se pojaviti čak u kasnim dvadesetim ili ranim tridesetima godinama.

Točni razlozi za to još nisu poznati. Dermatolozi smatraju da pritom nekoliko faktora ima svoju ulogu, poput gena, hormona, tjelesne težine, upala i emocionalnog stresa.

Britansko udruženje dermatologa smatra da su žlijezde koje proizvode sebum kod ljudi s aknama posebno osjetljive na inače normalnu razinu važnih hormona. To dovodi do prekomjerne proizvodnje sebuma.

Osim toga, kožne stanice koje oblažu pore ne odvajaju se pravilno, što kasnije blokira folikule. Ovo okruženje istovremeno masnih i začepljenih pora snažno potiče množenje bakterija koje uzrokuju akne, a koje žive na koži svake osobe.

Akne i prehrana – s povijesnog stajališta

Još u kasnim 1800-im i ranim 1900-im godinama znanstvenici su nagađali da možda postoji veza između prehrane i akni. Tada su se glavnim krivcima smatrale prerađene namirnice koje sadrže masti, kao što su banane, orasi, čokolada, šećer, sir i alkohol.

Međutim, 1960-tih godina dva istraživanja koja su postala vrlo poznata nisu pronašla vezu između akni i prehrambenih navika. Kao rezultat toga, udžbenici su revidirani i dermatolozi su vjerovali da je mišljenje o vezi između akni i prehrane neznanstveno.

Međutim, sada je poznato da su te dvije velike studije sadržavale neke manjkavosti koje su dovele do pogrešnog zaključka. Rezultat toga je bio da se 40 godina nisu vršila istraživanja na ovom području. Tek nedavno je veza između akni i prehrane ponovno došla u fokus.

Nova istraživanja

Veza između akni i prehrane ponovno se pojavila 2002. godine, kada su znanstvenici objavili da akne praktički ne postoje u nezapadnjačkim društvima. Istraživači su iz svojih promatranja zaključili da se te velike razlike u pojavi akni između modernih i nezapadnih društava ne mogu pripisati samo genima. Morali bi biti uključeni i drugi faktori - možda prehrana.

Ljudi u nezapadnjačkim društvima koja su se proučavala su naime uglavnom jeli neobrađene biljne namirnice s niskim glikemijskim opterećenjem. (Ovdje je poveznica na istraživanje.)

Ako prehrana igra ulogu u pojavi akni, to je vjerojatno zbog sposobnosti određene hrane da potiče složene procese koji uzrokuju akne. Najvažnije dosadašnje pretpostavke o aknama i prehrani odnose se na mliječne proizvode i glikemijsko opterećenje namirnica.

U sljedećem blogu detaljnije ćemo razmotriti ove dvije teorije i predložiti mjere koje bi mogle pomoći protiv akni.