Mikroplastika – dvostruka opasnost

Mikroplastika – dvostruka opasnost

Plastika svojim sastavom opterećuje okoliš te može imati negativan utjecaj na ljude i životinje. Što su plastične čestice manje, to ih je teže ukloniti iz okoliša. Mikroplastika, koja se donedavno koristila i u kozmetici, danas je prisutna i u hranidbenom lancu. Njezini dugoročni učinci još uvijek se istražuju.

Pojam mikroplastika odnosi se na plastične čestice manje od pet milimetara. Jedan od izvora mikroplastike u okolišu bili su i kozmetički proizvodi u kojima se koristila, primjerice, kao granulat ili vezivna tvar u pilinzima, pastama za zube, gelovima za tuširanje i make-up proizvodima. Budući da ranije nije postojala obveza posebnog označavanja, potrošačima je bilo teško prepoznati sadrži li proizvod mikroplastiku.

Osim primarne mikroplastike koja se namjerno dodavala proizvodima, postoji i sekundarna mikroplastika. Ona nastaje raspadanjem većih plastičnih predmeta u okolišu, osobito u morima, pod utjecajem sunčeve svjetlosti, valova i vremenskih uvjeta.

Bez obzira na način nastanka, obje vrste mikroplastike mogu se vrlo dugo zadržati u okolišu. Plastika može sadržavati ftalate i druge omekšivače, a sitne plastične čestice na svojoj površini mogu vezati različite tvari iz okoliša. Zbog toga su predmet brojnih znanstvenih istraživanja.

Budući da je mikroplastika danas prisutna u gotovo svim dijelovima okoliša, može dospjeti i u hranidbeni lanac. Sitni morski organizmi mogu je zamijeniti za hranu, nakon čega ona prelazi na veće organizme. Tragovi mikroplastike pronađeni su i u različitim namirnicama poput mlijeka, meda, piva i pitke vode, kao i u ljudskom organizmu. Dugoročni učinci na zdravlje još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni te su predmet intenzivnih istraživanja.

Razlozi zbog kojih se mikroplastika koristila u kozmetici bili su jednostavni: bila je svestrana i cjenovno pristupačna. Danas su dostupne brojne biorazgradive alternative, poput usitnjenih ljuski orašastih plodova, koštica grožđa ili mineralnih sastojaka kao što su sol, glina i kreda.

Od 15. listopada 2023. na snazi je zabrana na razini Europske unije (Uredba (EZ) br. 1907/2006) koja se odnosi na namjerno dodavanje čestica mikroplastike u kozmetičke proizvode. U prvoj fazi zabrana obuhvaća proizvode poput rastresitog glittera i proizvoda s mikroperlama, dok je za druge proizvode predviđeno prijelazno razdoblje za prilagodbu proizvodnje.

Ako i sami želite pridonijeti smanjenju onečišćenja mikroplastikom, pri kupnji kozmetike birajte proizvode bez mikroplastike. U certificiranoj prirodnoj kozmetici njezina uporaba nije dopuštena.
Osim toga, važno je smanjiti količinu plastičnog otpada te ga pravilno odlagati radi recikliranja. Danas su dostupne i aplikacije koje pružaju informacije o sastavu proizvoda te upozoravaju na moguću prisutnost mikroplastike.